U Kijevu zabranjene javne proslave neovisnosti zbog prijetnje napadima

U Kijevu zabranjene javne proslave neovisnosti zbog prijetnje napadima

U glavnom gradu Ukrajine Kijevu za srijedu su zabranjene javne proslave neovisnosti zbog povećanog rizika od novih ruskih napada. Sutra će biti pola godine od početka ruske invazije na zemlju. U ratu je dosad stradalo najmanje 5.500 civila. U gradu su zabranjena sva masovna okupljanja, a snage sigurnosti spremne su odgovoriti na moguće incidente poput raketiranja ili granatiranja. Zabrana javnih događanja vezanih uz obljetnicu traje od ponedjeljka do četvrtka. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky prethodno je upozorio da bi Rusija prije godišnjice neovisnosti mogla pokušati "nešto posebno ružno", piše rtvslo.

Kijev je daleko od prve linije bojišnice, ali je u posljednje vrijeme rijetko bio na meti ruskih projektila. U ožujku su ukrajinske snage odbile rusku kopnenu ofenzivu za zauzimanje grada. Javna okupljanja bila su ograničena i drugdje u zemlji. U Kharkivu, na sjeveroistoku zemlje, koji je često bio meta smrtonosnih napada, gradonačelnik Igor Terekov najavio je produženje noćnog policijskog sata, koji će trajati od 16 do 7 sati od utorka do četvrtka.

U južnom lučkom gradu Mikolaivu, u blizini teritorija pod ruskom okupacijom, stanovnici moraju raditi od kuće u utorak i srijedu. Vlasti su pozvale ljude da se ne okupljaju u velikim skupinama.

U međuvremenu, SAD javlja da, prema njihovim obavještajnim podacima, Rusija planira nove napade na ukrajinske civilne i vladine zgrade u narednim danima. Pola godine od početka rata utjecaj sankcija je bio različit
U srijedu će se navršiti točno pola godine od početka rata u Ukrajini u kojem je, prema podacima Ujedinjenih naroda, također stradalo više od 5500 civila. Zapadne zemlje donijele su opsežne i oštre ekonomske sankcije protiv Rusije zbog invazije, ali kako ističu u Moskvi, Rusija zbog njih neće mijenjati svoju politiku.

Ubrzo nakon uvođenja gospodarskih sankcija Rusiji, mnogi ruski i strani ekonomisti predviđali su veliki pad bruto domaćeg proizvoda, hiperinflaciju i nestašicu robe. Nekoliko dana nakon početka takozvane specijalne vojne operacije u Ukrajini, kako Kremlj naziva rat, ruska središnja banka podigla je ključnu kamatnu stopu na 20 posto, a predsjednik Vladimir Putin potpisao je nalog prema kojem ruski izvoznici moraju prodati čak 80 posto deviznih prihoda.

Pola godine nakon uvođenja sankcija ruski ekonomisti su optimističniji, izvijestila je Vlasta Jeseničnik za Radio Slovenija . Umjesto 10-postotnog pada gospodarstva, Centralna banka predviđa pad bruto društvenog proizvoda od četiri do šest posto, očekuje se inflacija od 15 posto. Zbog visokih cijena nafte i plina u državnu se blagajnu slijeva velik novac.

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka, Rusija, koja je najveći izvoznik plina na svijetu, u prvih sto dana vojne operacije prihodovala je od prodaje energenata 93 milijarde eura. Iako je središnja banka prije mjesec dana spustila ključnu kamatnu stopu na osam posto, a rubalj ojačao, posljedice sankcija se osjećaju. Najviše su pogođene zrakoplovna i automobilska industrija, uvoz je naglo pao. U srpnju je prodaja novih automobila pala za 75 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a više od tisuću međunarodnih kompanija napustilo je zemlju koja uvelike ovisi o zapadnim tehnologijama.

Na summitu Krimske platforme Pahor je potvrdio podršku Ukrajini
Ukrajina je danas domaćin virtualnog summita Krimske platforme na kojem sudjeluju čelnici i visoki politički predstavnici više od 40 zemalja i međunarodnih organizacija. Na summitu putem videokonferencije sudjeluje niz državnih čelnika, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza , te predsjednici Finske, Poljske, Latvije i Slovačke. Na njoj sudjeluju i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel , predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg .

Summitu je na poziv ukrajinskog predsjednika prisustvovao i slovenski predsjednik Borut Pahor , koji je potvrdio nepokolebljivu potporu Slovenije suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine. Pozvao je Rusiju da odmah i bezuvjetno povuče svoje snage i vojnu opremu s cijelog teritorija Ukrajine. Pahor je istaknuo i utjecaj rata u Ukrajini na sigurnost u Europi, posebice na zapadnom Balkanu, te istaknuo nužnost proširenja EU. Istovremeno, pozdravio je nedavnu odluku Europskog vijeća o dodjeli statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji te izrazio želju da taj status dobije i Bosna i Hercegovina. Obraćanje je zaključio jamstvom da će Slovenija Ukrajini i dalje pružati političku, gospodarsku i humanitarnu potporu.

Krimska platforma je savjetodavni i koordinacijski forum osnovan u kolovozu prošle godine kako bi upozorio međunarodnu zajednicu na nezakonitu rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima 2014., kako bi se pronašli načini za ublažavanje njezinih posljedica, te kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje. foto:EPA

https://www.rtvslo.si/svet/evropa/v-kijevu-zaradi-nevarnosti-napadov-prepovedali-javne-proslave-neodvisnosti/638005#&gid=1&pid=1

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.