Plenković: Vanjsku granicu Europske unije treba štititi na najdaljoj lokaciji

Plenković: Vanjsku granicu Europske unije treba štititi na najdaljoj lokaciji

Predsjednik Vlade obišao je granicu s BiH na Plješevici. Nakon obilaska je rekao da smo zeleno svjetlo za Schengen dobili zbog dobrih rezultata, napomenuvši da je Hrvatska u mandatu ove Vlade iz Schengenskog fonda povukla 120 milijuna eura te dodatnih 150 milijuna iz fonda za sigurnost granice.

Zahvalio je hrvatskoj policiji na onome što su napravili. "Da njihov posao nije na razini onih kriterija koji se očekuju ovako pozitivne ocjene Europske komisije sigurno ne bi bile", kazao je premijer, dodavši da je Europska komisija napravila temeljitu, najdetaljniju evaluaciju ispunjavanja schengenskoga aquia dosad.

"Drago mi je da smo i danas u razgovoru s policajcima koji su ovdje danonoćno na terenu vidjeli kako izgleda njihov posao i koliko se trude da štite hrvatsku državnu granicu," rekao je premijer.

Predsjednik Vlade kazao je kako se vanjska granica EU treba štititi na najdaljoj lokaciji založivši se za pronalazak dogovora s Turskom oko problema nezakonitih migracija.

Razgovori s BiH na dnevno-političkoj razini ali i na operativnoj razini policija

"Smatramo da se vanjsku granicu EU treba štititi na najdaljoj lokaciji. Na migracijskom pravcu kojeg zovemo istočno-mediteranski ili zapadno-balkanski. To podrazumijeva štititi grčku granicu i to podrazumijeva štititi bugarsku granicu. To su one granice gdje dolazi do inicijalnog ulaska nezakonitih migracija. Onda se kasnije različitim - vrlo spretnim i lukrativnim, ali protuzakonitim aktivnostima krijumčara koji profitiraju na ljudskoj nesreći za vrlo unosne novce, događa to da su ljudi koji su ilegalno ušli tisućama kilometara dalje odavde te došli u područje sjeverozapadne BiH i blizu hrvatske granice", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je hrvatska uloga pomoći cjelokupnom rješenju, nastaviti raditi na sporazumu i deklaraciji s Turskom koja će situaciju stabilizirati onako kako ju je stabilizirala zadnje tri godine. Podsjetio je kako je EU dala Turskoj šest milijardi eura kako bi zaustavila val nezakonitih migracija. Navodeći kako se u Turskoj, Jordanu i Libanonu nalazi više od pet milijuna migranata i izbjeglica, Plenković je rekao i da su te zemlje jedan od ključnih "sastavnica cjelovitog rješenja". Istaknuo je i da se razgovori s BiH kontinuirano odvijaju na dnevno-političkoj razini, ali i na operativnoj razini policija.

Dogovor s Turskom nema alternativu

Upitan što je s prijetnjama iz Turske da će poslati milijun izbjeglica na ovo područje, premijer je odgovorio kako s tom zemljom mora razgovarati jer je Turska po svom geografskom položaju i činjenici da ima toliki broj izbjeglica i migranata na svom teritoriju - zemlja koja može utjecati na dinamiku nezakonitih migracija.

Uvjeren je kako dogovor s Turskom nema alternative. "To je u sigurnosnom interesu cijele EU, a naročito Hrvatske koja je jedna od država uz sve druge koje su uključene na toj ruti", pojasnio je. 

Na pitanje hoće li  pritisak na našu granicu rasti uzvratio je kako će o tome u idući utorak u Grčkoj razgovarati sa svojim kolegom Micotakisom.

Izvor: Vlada / Hina

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.