„Industrija 4.0 – prilika i / ili izazov“ bila je tema konferencije o poduzetništvu koju je u Park Boutique hotelu u Varaždinu kao partner u projektu „Promocija poduzetništva“ organizirala Hrvatska udruga poslodavaca. Konferencija je okupila vise od 150 uzvanika - poslodavaca i institucija četiriju županija, a po prvi puta vodeći ljudi inovativnih tvrtki sjevernih županija Hrvatske – Oprema Ludbreg d.d., Ducati komponenti d.o.o. i Kostwein – proizvodnja strojeva d.o.o. predstavili su vlastite primjere digitalne transformacije. Konferenciju su otvorili varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i predsjednica HUP-a Gordana Deranja, a sudionicima se pridružio ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat.
„Možemo opet birati – hoćemo li biti na strani gubitnika ili pobjednika. Sve ovisi o tome hoćemo li biti među predvodnicima ili među onima koji debelo zaostaju. Do sada smo u svim sličnim situacijama zbog inercije, nedostatka vizije i hrabrosti uglavnom gledali u leđa onima koji su bili među pobjednicima. Zato je Hrvatska ekonomski gledano danas među najmanje uspješnim članicama Europske unije.No, ta naša loša pozicija i sadašnje stanje mogu se promijeniti – a važnu pa i ključnu ulogu u tome može odigrati digitalna transformacija. Ona nam može omogućiti da uhvatimo priključak s uspješnijima i da se brže pomaknemo naprijed. Barijere za digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija su relativno niske, industrija 4.0 može se implementirati svugdje, a rezultati mogu biti brzo vidljivi. Neke pozitivne pomake već vidimo, po digitalnoj konkurentnosti lagano rastemo, ali se moramo ubrzati. To se neće dogoditi po inerciji već uvjete za ubrzanje digitalizacije i digitalne transformacije treba aktivno stvarati. I za to treba imati jasnu viziju, odlučnost pa i političku hrabrost, jer stvaranje pravog i stimulativnog okvira za ubrzanu digitalizaciju traži široko i agilno djelovanje i sa strane države – rekla je predsjednica HUP-a, Gordana Deranja .
-Za uspješne ljude svaka prilika je izazov, a i obratno – svaki izazov je prilika. Digitalna transformacija je svakako jedno i drugo. Ovo je prvi put da u hrvatskom javnom prostoru idemo korak dalje i da ne pričamo samo o reformi i reformaciji već transformaciji. Reforme se odnose na ideologije, a ne na gospodarstvo, kojem su potrebne transformacije. Digitalna transformacija može nam pomoći da u globalnom procesu lakše stvaramo i prodajemo proizvode, no i dalje svaka tvrtka za sebe mora razvijati proizvode koji su inovativni i konkurentni. Dobro je danas vidjeti primjere iz prakse, a ne samo govoriti o strategijama. Danas je posljednji vlak na koji se možemo uhvatiti ako ne želimo zaostajati za modernim svijetom - poručio je Ivan Čehok,
- Više nije pitanje želimo li digitalizaciju ili ne – ona je apsolutni imperativ poslovanja danas. Brzina prijenosa podataka iz dana u dan se povećava, transformacija se događa i bez nas, a na nama je da iskoristimo sve te prilike koje nam se nude. Tvrtke se više ne dijele na velike i male nego brze i spore. Kroz pet tematskih inovacijskih vijeća uspjeli smo okupiti više od 220 stručnjaka diljem Hrvatske koji će implementirati strategije kojima je u cilju razvoj digitalne transformacije gospodarstva. - naglasio je u svom izlaganju Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.
U sklopu konferencije Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavio je Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva. - Bez obzira na dobru volju prisutnu u Ministarstvu gospodarstva, izostaje jača sustavna podrška ostalih dionika društva, npr. Hrvatska i dalje ima najveće cijene radiofrekvencijskog spektra u Europi. Zatim, optika, koja je preduvjet digitalizacije, ne može biti postavljena bez plaćanja naknada koje se zovu 'pravo puta' i koje su veće nego u ostatku EU. Moramo postići smanjenje raskoraka između onoga što sanjamo i onog što živimo. U Hrvatskoj imamo izvrsne inženjere i to je naša povijesna snaga jer se radi o ljudima koji produciraju fantastične rezultate. No u upravljačkim strukturama imamo velikih problema. Zadnja istraživanja pokazala su da padamo po indeksu konkurentnosti digitalne ekonomije – tj. nemamo dovoljno upravljačkog kapaciteta koji može shvatiti što nove tehnologije nose te što smo prilično zatvoreni za ljude iz inozemstva koji su slične stvari napravili vani i ne učimo u dovoljnoj mjeri od njih. Imamo strukturne probleme – visoko porezno opterećenje na rad u Hrvatskoj stoga stručnjake ne možemo plaćati koliko zaslužuju. Povoljniji investicijski okvir preduvjet je za brži razvoj procesa digitalne transformacije u zemlji.
Uspješne tvrtke varaždinske regije predstavile su svoje digitalizirane procese. - OMCO Croatia d.o.o. proizvodi alate za izradu staklene ambalaže, a danas su najopremljenija tvornica za strojnu obradu metala s najmodernijom tehnologijom i opremom te su se brendirali kao centar izvrsnosti. Automatizacijom proizvodnje ubrzali su proizvodne procese te povećali produktivnost, a danas koriste više od 50 robota, istaknuo je direktor OMCO Croatia d.o.o. Darko Ranogajec.
Tvrtka Ducati komponenti na člijem je čelu direktor Dražen Crnković, poznata je po proizvodnji pametnog električnog kotača koji pretvara svaki bicikl iz klasičnog u električni, a njime se može upravljati pomoću smartphonea, Bluetootha ili displaya, a od 2015. godine krenuli su u digitalnu transformaciju kompanije. Izvoze više od 95 posto svojih proizvoda, u svom je predavanju iznio direktor Crnković.
U sklopu konferencije raspravljen je i Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstvam, a u panel raspravi naziva „Prilike ili izazovi u industriji 4.0.“ sudjelovali su uz ministra Darka Horvata i Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Varaždin, Tomislav Cvetko, član Uprave Oprema Ludbreg d.d., Tomislav Jaklenec voditelj sektora za razvoj Klimaoprema d.o.o., Zdravko Poštenik, tehnički direktor Heplast-pipe d.o.o. prof.dr.sc. Nedjeljko Štefanić, Fakultet strojarstva i brodogradnje.
Cilj četvrte industrijske revolucije - industrije 4.0 su pametna poduzeća, tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju sve svoje dionike u jedinstvenom, bržem i usklađenijem, a posljedično efikasnijem procesu. Uspješne tvrtke varaždinske regije predstavile su svoje digitalizirane procese. Optimiziranjem poslovanja povećava se produktivnost, smanjuju se nepotrebni gubici koji daju mogućnost dodatnim ulagajnima, no i prostor povećanju plaća, o čemu svjedoče naši primjeri. Oprema Ludbreg svoje proizvodne procese bazira na osnovnim LEAN principima (upravljanje koje podrazumijeva smanjivanje troškova uz povećanje kvalitete pomoću Lean alata), a koji su jedan od preduvjeta za industriju 4.0. Klima oprema ima prvu pametnu tvornicu u Hrvatskoj, s naprednim sustavom automatizacije i upravljanja, koristeći naprednu IT tehnologiju.
Tvrtka Kostwein ukorak s digitalnom transformacijom ulovila se u koštac i s nedostatkom stručne radne snage na tržištu rada, te je razvila inovativni inhouse model dualnog obrazovanja uz vlastitog mentora. Svi ovi primjeri ukazuju na to da digitalna transformacija kompanija povećava sveukupnu kvalitetu poslovanja,smanjuje troškove proizvodnje te podiže konkurentnost u proizvodnim pogonima.
O digitalnoj se transformaciji bez ideje, uređene proizvodnje i razvoja novih proizvoda i novih niša na tržištu ne može govoriti - cilj više nije biti najjeftiniji već napraviti proizvod s dodanom vrijednošću - rekao je Tomislav Cvetko.- U LEAN smo krenuli pred deset godina, očekivali smo da će se dogoditi rast cijene rada stoga smo se pripremili na vrijeme na adekvatan način. LEAN je osnovica uređenog poduzeća za svaku daljnju transformaciju, a posebno u proizvodnim procesima. Industrija 4.0 lijepo zvuči, no do nje još nisu došli ni u ostatku Europe, a mi se možemo pohvaliti da smo negdje na 3.3 trenutno. Treba naći optimum između digitalizacije radnih mjesta i njihove produktivnosti. Plaće smo digli preko dva puta, a produktivnost nam se povećala i to se dogodilo isključivo digitalizacijom i uvođenjem LEAN-a – izjavio je T. Cvetko.
O procesima automatizacije i robotizacije te nakon najnovije investicije i višestrukom povećanju proizvodnje govorio je Zdravko Poštenik iz tvrtke Heplast-pipe d.o.o te naglasio da su u njihovoj tvrtki prepoznate potrebe za promjenama u tehnologiji, za stalnim edukacijama i za obrazovanim kadrovima, a formiran je i razvojni centar da se može promptno odgovarati na specifične zahtjeve kupaca - Počeli smo intenzivno s procesom digitalizacije još 2016. godine i možemo reći da smo unazad dvije godine robotizaciju povećali za 100 posto istaknuo je.
Svoje priče o digitalnoj transformaciji ispričali su i direktori tvrtke Ducati komponenti i Kostwein, a direktor Grafičara govorio je o krivoj obrazovnoj politici i dosadašnjoj nemogućnosti korištenja europskih sredstava za investicije u njegovoj tvrtki koja zapošljava 500 radnika. Suprotno njemu predstavnik tvrtke Zrinski pohvalio se uspješnim nedavnim apliciranjem na fondove.
Tomislav Gluhak, voditelj projekt managementa u Kostweinu govorio je o tome kako se njegova tvrtka digitalnom transformacijom lovi i u koštac s nedostatkom stručne radne snage na tržištu rada, te je razvila inovativni inhouse model dualnog obrazovanja uz vlastitog mentora. Ove godine su u SAD-u iznajmili pogon gdje će krenuti u proizvodnju inovativnih strojeva i punilica, a zapošljavaju više od 400 zaposlenika te proizvodne procese baziraju na LEAN principima - upravljanju koje podrazumijeva smanjivanje troškova uz povećanje kvalitete pomoću Lean alata.
- Uređen poslovni sustav i procesi baza su digitalizacije i digitalne transformacije. Kad smo uvodili SAP 2000. godine, preduvjet je bio uređivanje svih poslovnih procesa, stoga smo ozbiljnim pristupom složili svih pet tvornica i postavili temelje za uvođenje modernih tehnologija. Bez kvalitetnih ljudi nije moguće provesti ove procese. – Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Varaždin i predsjednik Uprave Vetropack straže i dodao: - Zakon o radu svakako je prerigidan i krut da je jedan od glavnih prepreka modernog razvoja i dok se ZOR ne promijeni nećemo moći slijediti zahtjeve digitalne transformacije. No, promjena ZOR-a je političko pitanje, a ne pitanje gospodarstva i poduzetnika.
Što napraviti da bismo u digitalnoj transformaciji od sadašnjih u prosjeku 2.15 dostigli druge zemlje u EU i došli do 4.0 nametnulo se kao glavno pitanje konferencije. A odgovor je poznat - trebalo bi primijeniti ideje kako uz digitalnu transformaciju višestruko povećati produktivnost, kako postići uštede i kako pametno iskoristiti ideje, znanja i sugestije svih zaposlenika o tome kako unapređivati procese proizvodnje u kojima sudjeluju. Treba prilagoditi zakonski okvir za zapošljavanje, a iznimno bitno je i prilagodba sustava obrazovanja za potrebe industrije - rečeno je na skupu.
- Godine 2016. smo na FSB okupili tim stručnjaka i u tri mjeseca smo razvili nacionalnu platformu za digitalizaciju industrije, a na bazi te digitalne nacionalne platforme razvili smo metodologiju kojom se pomaže srednjim, malim i velikim poduzećima kako proći procese digitalne transformacije. Vidjeli smo dva problema u radu s hrvatskim poduzećima - poduzeća u RH proizvode proizvode s niskom dodanom vrijednosti te je produktivnost rada niska, stoga smo razvili metodologiju za pomoći im u više koraka razvoja. – izjavio je prof. dr.sc. Nedeljko Štefanić, FSB.
Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta pak je mišljanja da napretka nema bez pet do sedam godina mukotrpnog rada, za koji država mora stvoriti stabilne uvjete. Poznato je i da sa svakim novim ministrom u Hrvatskoj idemo ispočetka, pa ministar kaže da je na pitanje novinara, s čime će biti zadovoljan kad ode s funkcije, rekao da bi bio zadovoljan da barem zaustavi negativne trendove te da se za njegova mandata gospodarstvo počne oporavljati i polako iz negativne perspektive pretvarati u pozitivnu, stvoriti kvalitetne preduvjete poslovanja onima koji dolaze.
Ministar također ističe da nije zadovoljan neambicioznim strateškim planovima, jer vremena su se promijenila i rast mora biti znatno brži od onoga koji je predviđen u planskim dokumentima. Najavio je i neke digitalne transformacije na razini države po pitanju otvaranja obrta te promjene u smislu uvođenja mogućnosti korištenja sredstava eu-fondova i za one tvrtke koje zapošljavaju više od 250 radnika.
- Moramo najprije napraviti analizu zatečenog stanja i onoga što mi u Hrvatskoj po pitanju industrije imamo i kamo želimo stići.Moramo napraviti plan i onda ta tranzicija mora biti neki akcijski plan koji će biti godinu dvije ili tri, izvor čega će onda biti financijska sredstva koja će dijelom osigurati država, a većim dijelom iz strukturnih fondova EU. Hrvatska raste na globalnoj ljestvici konkurentnost i Doing business ljestvici kako smo i obećali na početku mandata ove Vlade.
Od petka će se obrti, j.d.o.o. i d.o.o. pokrenuti iz svoje dnevne sobe digitalnim putem. Pozitivni pomaci dogodili su se jer je više od 3 mlrd. kuna investirano u hrvatske institucije i akademije. Trebamo umrežiti realni poduzetnički sektor, akademsku zajednicu i državu. Nadamo se da će brojka rasta BDP-a biti veća od 3% za 2020. godinu. Počeli smo i razgovore o ZOR-u, moramo stvoriti ne samo pretpostavke za fleksibilnije zapošljavanje i otpuštanje nego i preduvjete za projektno zapošljavanje gdje će ljudi moći doći u Hrvatsku i projektno odraditi poslove na dvije ili tri godine i otići kad projekta više nema - istaknuo je ministar Horvat.
