Premijer na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku o važnosti cjenovne politike

Premijer na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku o važnosti cjenovne politike

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u Dubrovniku na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma te na dodjeli godišnjih turističkih nagrada „Dani hrvatskog turizma“. „Želimo poslati poruku cijelom turističkom sektoru o važnosti cjenovne politike kako bi cijene bile i razumne i prihvatljive te poticale naše goste iz brojnih emitivnih tržišta da dolaze ponovno i da biraju Hrvatsku u odnosu na druge mediteranske destinacije“, poručio je predsjednik Vlade u izjavi za medije uoči sjednice.

Istaknuo je kako je sastanak danas trenutak da se pošalju važne poruke od naučenih lekcija iz ove turističke sezone do priprema za iduću sezonu. Izvijestio je da je do sada u ovoj godini Hrvatsku posjetio 21 milijun turista te gotovo 109 milijuna noćenja.
Podaci za ovu godinu pokazali su sjajne rezultate i u predsezoni i u postsezoni, dodao je zahvalivši  svima koji su učinili maksimalne napore da turistička sezona bude uspješna. Turizam i s njime povezane djelatnosti važni su generatori rasta hrvatskog BDP-a, naglasio je premijer i naveo da će u ovoj godini Hrvatska imati rast od 3,2 posto, a prema projekcijama Vlade u idućoj godini od 2,7 posto.   To je gotovo dvostruko više od projekcija za prosjek rasta na razini europodručja i Europske unije.

Pri određivanju cijena treba voditi računa i o situaciji na našim emitivnim tržištima

Investicije u turističku ponudu su velike, dodao je, bilo da je riječ o privatnom smještaju, hotelima, kampovima, nautičkom turizmu ili ugostiteljstvu. Izrazio je zadovoljstvo što su ove godine Dani hrvatskog turizma organizirani u Dubrovniku, gradu koji je perjanica jadranskog i mediteranskog turizma. Govoreći o trendu dolazaka, premijer je istaknuo kako je očito da se on sada distribuira tijekom više mjeseci, a ne nužno samo u srpnju i kolovozu. U današnje vrijeme stalno dostupnih informacija, svi su stalno upoznati s ponudama i cijenama i često se, ovisno o njima, odlučuju za posjet nekoj destinaciji u zadnjem trenutku i najčešće na temelju cjenovnog kriterija. Jako je važno, naglasio je, da cijeli turistički sektor bude svjestan da naša velika emitivna tržišta, poput Italije i Njemačke provode velike kampanje prema svom stanovništvu da ljetuju u svojim zemljama i svoj novac troše doma.
Ukoliko nema velikih stopa rasta u tim zemljama, onda je i raspoloživi dohodak manji pa ga koriste tamo gdje su im usluge jeftinije i gdje mogu ostati koji dan više za manje novaca.
Taj kontekst treba jako dobro ukalkulirati u našu cjenovnu politiku, kazao je premijer Plenković. 
Sve drugo ide Hrvatskoj u korist - zemlja je u europodručju i Schengenu, jako dobro prometno povezana s odličnim položajem te dobrim klimatskim i vremenskim prilikama. Na sastanku će se razgovarati o brojnim temama, poput Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, zatim o pomorskom dobru, Zakonu o strancima, o podacima o turističkoj sezoni. „Kao i uvijek, sagledat ćemo glavne aspekte“, kazao je premijer.

Izrazito velika ulaganja u turističku i prometnu infrastrukturu

Dodao je da je u Dubrovniku i glavna tajnica Svjetske turističke organizacije, a bit će riječi i o održivom turizmu, koji je ne samo hrvatska, nego i svjetska tema. 
Podsjetio je da je Hrvatska osnovala centar za održivi turizam i želimo ta dobra iskustva prenijeti i staviti na raspolaganje drugima. Ovaj je sastanak time i internacionaliziran, kazao je, jer ovdje su i ministrice turizma iz Italije i Grčke.
„Želimo da usluga bude dobra, a da cijene budu pristupačne i realne“, poručio je.  Hrvatska je izrazito puno uložila u zračne i pomorske luke, ribarske luke i infrastrukturu na otocima,  naglasio je navodeći samo neke od velikih infrastrukturnih projekata od Pelješkog mosta, pristupnih cesta, druge cijevi Tunela Učka do dovršetka Istarskog ipsilona, Koridora Vc i tako dalje.  
„Vrlo angažirano, sustavno, planirano i financijski održivo ulažemo na najbolji mogući način, a na dobrobit hrvatskog gospodarstva, kvalitete života naših građana i, u konačnici, boljitka hrvatskoga turizma“, zaključio je.

Zbog stalnog porasta cijena zdravstvenih usluga nužno manje povećanje dopunskog osiguranja

U razgovoru s novinarima, premijer Plenković osvrnuo se i na druge aktualne teme. Upitan o rastu cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, premijer je kazao kako su cijene zdravstvenih usluga i svega onoga što cijeli sektor zdravstva treba osigurati u stalnom porastu. Dugi niz godina je ta mjesečna cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja bila izrazito niska, dodao je. Radi se o jednom manjem povećanju koje nije na mjesečnoj bazi jako veliko.

Čestitke na izboru novoj pravobraniteljici za djecu

Osvrnuo se i na izbor nove pravobraniteljice za djecu čestitajući Tatjani Katkić Stanić na izboru. Bio je to otvoren javni poziv, dodao je, a gospođa Katkić Stanić sa svojim ogromnim iskustvom kojeg ima upravo u svemu onome što je bit uloge pravobraniteljice za djecu ima sve kvalifikacije i potrebno životno iskustvo.  Vjeruje da će odlično raditi svoj posao, poručio je. Zahvalio je dosadašnjoj pravobraniteljici, gospođi Pirnat Dragičević na poslu koji je radila 8 godina.

Nakon stava struke o zgradi Vjesnika, donosit će se odluke u dogovoru s ostalim suvlasnicima

Upitan o požaru u zgradi Vjesnika, premijer je kazao da je istraga u tijeku te da postoje indicije da se taj požar dogodio zbog toga što su ga počinili maloljetnici ili jako mladi punoljetnici.
Kako su i zašto ušli u tu zgradu, dodao je, utvrdit će istraga. Što se tiče strukture vlasništva zgrade, ona je otprilike 60 posto u državnom vlasništvu i 40 posto u vlasništvu drugih pravnih osoba. Zgrada je imala i upravitelja i zaštitarsku službu i osiguranje, istaknuo je.
Važno je da nije bilo nikakvih ljudskih žrtava, poručio je. 
Sada će se provesti procedura u kojoj će najbolji hrvatski stručnjaci procijeniti u kakvom je stanju zgrada te je li je najoportunije nakon ovakvog požara ukloniti ili raditi nešto drugo. „Nakon što čujemo stav struke, donosit će se odluke u dogovoru s ostalim suvlasnicima“, kazao je.

Pozdravljamo svaki prijedlog za mir, no sadržaj nije pravedan za Ukrajinu

Upitan o novom američkom planu za Ukrajinu, premijer je kazao da pozdravlja svaki prijedlog koji može dovesti do mira. 
„Što se tiče sadržaja ovoga prijedloga, ne mislim da je on dobar. Mislim da je za Ukrajinu izrazito loš zato što gubi teritorij tri svoje velike regije - Donjecka, Luhanska i Krima“, kazao je. I prema svemu ostalom, dodao je, od toga da mora odustati od članstva u NATO-u, da mora limitirati svoje snage te da je čitav niz nepovoljnih elemenata za Ukrajinu, taj plan nije pravedan.
Dodao je kako treba vidjeti što o tom planu misli Ukrajina, istaknuvši kako on ne može govoriti uime ukrajinskih vlasti. No, vodeći računa o tome da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, da je zemlja koja je imala privremeno okupirano područje koje je vratila u svoj ustavno-pravni poredak, ovakav plan koji bi de facto nagradio agresiju i kršenje svih mogućih načela međunarodnoga prava, to bi bilo za Ukrajinu loše, kazao je.

Hrvatska podržava misiju UN-ovog programa turizma i dijeli viziju turizma kao pokretača održivog razvoja

Uoči sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma predsjednik Vlade u Dubrovniku je održao sastanak s novom Glavnom tajnicom Svjetske turističke organizacije Shaikhom Nasser Al Nowais.  Naglasio je da Hrvatska snažno podržava misiju UN-ovog programa turizma i dijeli viziju turizma kao pokretača održivog razvoja, međukulturalnog dijaloga i gospodarskog rasta. 
"Ponosan sam što Hrvatska trenutno ima drugi uzastopni mandat u Izvršnom vijeću UN-ovog programa turizma, što je jasan dokaz naših turističkih postignuća i vodstva na međunarodnoj sceni", poručio je predsjednik Vlade nakon sastanka.
Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska i Svjetska turistička organizacija nastaviti blisko surađivati na unapređenju održivog i otpornog turističkog sektora.

Cjenovna politika ključ je svega

Govoreći na sjednici Vijeća, predsjednik Vlade još se još jednom osvrnuo na cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma. 
Hrvatska je u kolovozu ove godine bila najskuplja od svih mediteranskih destinacija osim Francuske koja je bila tek nešto malo skuplja od nas. Jeftinija od nas bili su Grci 19 posto, Španjolci 22 posto, Portugalci 28 posto, a Turci 36 posto, poručio je Plenković.
Upozorio je da je to pretjerano te ocijenio da ćemo dogodine osjetiti štetu koju smo sami sebi učinili. "Predlažem da u ovoj cjenovnoj politici koja je ključ svega, budete razumniji nego što ste bili lani i mislim da ćemo svi skupa imati više razloga za zadovoljstvo", kazao je premijer te podsjetio što je Vlada sve poduzela kako bi zaštitila gospodarstvo, a samim time i turistički sektor.

"Vlada ne može regulirati cijene, ali brojnim mjerama štiti građane i gospodarstvo. Usto, svoju je ulogu ispunila realizacijom infrastrukturnih projekata", dodao je. Ocijenio je da je Vlada, svjesna važnosti turističkog sektora za naše gospodarstvo, turizam emancipirala u smislu investicija iz europskih fondova na način kakav prije nije postojao. Naglasio je da su značajna sredstva usmjerena na razvoj kontinentalnog turizma.
Istaknuo je da je hrvatski turizam dosegnuo granicu rasta od 21 milijun dolazaka i oko 110 milijuna noćenja, zahvalivši svima na doprinosu.

Bespovratna sredstva za projekte u okviru Programa Konkurentnost i kohezija

U nazočnosti predsjednika Vlade Plenkovića, na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma potpisana su dva Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021-2027.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Županijske uprave za ceste na području Županije Dubrovačko-neretvanske  Ivo Kaštelan, potpisali su ugovor za rekonstrukciju županijske ceste 6224 od luke Polačište do naselja Račišće na otoku Korčuli.
Ugovor za Izgradnju  spojne ceste od OŠ Mokošica do nerazvrstane ceste Lozica-   Mokošica-Komolac-Sustjepan potpisali su Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.