Vlada je donijela Odluku o preraspodjeli sredstava u Državnom proračunu za 2025. godinu, kojom osigurava 235,7 milijuna eura za nabavu haubica i tenkova. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da se Odlukom preraspodjeljuju sredstva u ukupnom iznosu nešto manjim od 250 milijuna eura. Hrvatska će u 2025. tako za obranu izdvojiti 2,08 posto svog BDP-a, a za modernizaciju naših oružanih snaga ukupno 33,5 posto od toga iznosa, čime smo ispunili sve naše obaveze i kriterije kao članica NATO-a, istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Na današnjoj, 136. sjednici, posljednjoj u ovoj godini, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić predstavio je redovno izvješće te aktualno stanje poslijepotresne obnove. Na potresom pogođenim područjima, koji uključuje i područje obuhvaćeno zagrebačkim i petrinjskim potresom, do sada je završeno 14.254 postupaka obnove.
"Od toga se 13.459 odnosi na privatne zgrade i kuće koje obuhvaćaju 53.653 stambene jedinice, a 795 projekata odnosi se na obnovu zgrada javne namjene i infrastrukture. Izgrađene su 494 obiteljske kuće (zagrebački 45, petrinjski 449) dok je 207 kuća u izgradnji (zagrebački 48, petrinjski 159) te je isplaćeno 80 novčanih za kupnju stana ili kuće umjesto gradnje zamjenske kuće," kazao je ministar Bačić.
U ovome trenutku otvoreno je 1.966 gradilišta, od čega 1.836 čine privatne zgrade i kuće, a 130 zgrade javne namjene. U postupku nabave izvođača radova na današnji dan je još 1.419 lokacija.
Podsjetio je i kako je uz obnovu privatne imovine, poslijepotresnom obnovom obuhvaćen i velik broj zgrada javne namjene: bolnice, škole, vrtići, domovi zdravlja čija je obnova krenula sredstvima Fonda solidarnosti EU, a nastavljena kroz NPOO i državni proračun.
"Iz Fonda solidarnosti EU-a ugovoreno je 1.309 projekata, a do danas je završeno njih 1.167 " , kazao je ministar te podsjetio kako su za obnovu zgrada javne namjene osigurana značajna financijska sredstva - iz FSEU-a utrošeno je 1,003 milijardi eura, iz NPOO-a dodatnih 1,47 milijardi eura, a preostali dio financiranja osiguran je u državnom proračunu a riječ je o 1,33 milijardi eura. Poslijepotresnom obnovom obuhvaćene su 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica i 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture.
Od ukupno 1.309 ugovorenih projekata na cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora odnosi se 209 projekata vrijednih 2,44 milijardi eura. Do sada je završeno 96 projekta, 109 projekata je u fazi radova, a njih četiri su u različitim fazama pripreme.
Ministar je podsjetio i kako je jučer obilježena 5. obljetnica petrinjskog potresa povodom koje je svoja vrata građanima otvorilo 28 obnovljenih zgrada javne namjene na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Ujedno u Petrinji je održan mimohod od Mosta volontera do Trga hrvatskih branitelja, gdje je kod spomen ploče paljenjem svijeća i polaganjem ruža odana počast stradalima u potresu - trinaestogodišnjoj Lauri Cvijić i volonteru Albinu Canjaru te svim ostalim žrtvama potresa. Također kasnije u Žažini je paljenjem svijeća odana počast stradalima u potresu te je održana Sveta misa u sjećanje na Stanka Zeca poginulog orguljaša crkve sv. Nikole i Vida u Žažini.
U Petrinji je jučer održana i Konferencija pod nazivom: „Dani potresnog inženjerstva 2025 - Gospodarska i obrazovna revitalizacija područja pogođenih potresom - pet godina nakon potresa'' u organizacija Sveučilišta u Zagrebu.
U tjednu uoči obljetnice petrinjskog potresa, područje Sisačko-moslavačke županije - gradove Petrinju, Glinu i Sisak - posjetio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u pratnji resornih ministara. Tijekom posjeta u Sisku je svečano otvoren Centar znanja i planetarij - Gradska Munjara Sisak, a premijer je obišao i novi Odgojno-obrazovni kompleks Galadovo te gradilište najveće višestambene zgrade stradale u potresu, s ukupno 144 stambene jedinice u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda.
U Glini je predsjednik Vlade obišao gradski trg i Kuću hrvatske himne, dok je u Petrinji posjetio obitelj koja se uselila u novu zamjensku obiteljsku kuću, obišao gradilište osam višestambenih zgrada u Sisačkoj ulici te sudjelovao na svečanom otvorenju Glazbene škole Frana Lhotke i gradske knjižnice.
Uredba o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji
Vlada je donijela i Uredbu o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji radi izvršenja odluke Ustavnog suda kojom su ukinute pojedine odredbe Zakona kojima će, uz ostalo, i djeca do 18 godina imati pravo na uslugu osobne asistencije.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je uvodno da se uredba sa zakonskom snagom donosi jer trenutačno Hrvatski sabor ne zasjeda pa Vlada, na temelju posebnog zakona i ovlasti, kompenzira tu činjenicu te će ovom uredbom biti uređene samo one odredbe koje su ukinute odlukom Ustavnog suda i koje su prestale važiti 19. prosinca.
Pri tome je naglasio da uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja koja su vezane za osobnu asistenciju i da će sva druga povezana pitanja biti rješavana u redovitom zakonodavnom postupku i u skladu s demokratskim procedurama koje podrazumijevaju i javno savjetovanje, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.
Donošenjem uredbe, djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije, a uslugu osobne asistencije moći će koristiti i korisnici usluge pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelj ili drugi članovi obitelji ostvaruju pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kao i svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja na temelju drugih propisa, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, te korisnici usluge pomoćnika u nastavi.
Satnica usluge više nije ograničena, odnosno maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno.
Plenković je također istaknuo da odluka Ustavnog suda otvara i financijska pitanja s obzirom na to da se širi polje primjene ovih prava na veći broj korisnika. "U ovom trenutku ne možemo sa stopostotnom sigurnošću niti procijeniti koliko će to koštati državni proračun, ali to će biti značajna sredstva", naveo je.
Otvara se i pitanje realne raspoloživosti osobnih asistenata kojih će trebati biti puno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata i da će biti niz novih rješenja. Premijer je najavio da su za 2026. za socijalna prava osoba s invaliditetom predvidjeli 1,5 milijarde eura, a na temelju ove odluke taj će se iznos morati povećati.
Prilikom predstavljanja uredbe, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je da se Zakonom o osobnoj asistenciji prvi put zakonski reguliralo to pitanje te da je cilj zakona ostvaren - povećan je broj sati korištenja usluge, broj korisnika i cijena sata usluge osobnim asistentima.
Što se tiče provedbe odluke Ustavnog suda u kontekstu opsega usluge i procjene potreba, povećan je maksimalan broj sati na 24 sata dnevno, ovisno o individualnoj potrebi korisnika, a jedini kriterij ne može biti samo stupanj težine invaliditeta i oštećenja funkcionalne sposobnosti, nego će pri određivanju broja sati usluge članovi komisije trebati uzeti u obzir i materijalne i socijalne okolnosti korisnika, kao i njihove specifične individualne potrebe.
Ministarstvo će donijeti pravilnik u roku 60 dana
"U tom smislu Ministarstvo ima obvezu donijeti novi pravilnik u roku od 60 dana, na način da se pravilnikom formira sastav i način rada komisije te da se uvedu i nove liste procjene potreba, posebice s kategorijama djece s teškoćama", napomenuo je.
Pravo na uslugu počinje od izvršnosti rješenja, a ne prvog dana korištenja.
Punoljetni korisnici koji su koristili uslugu na dan 19. prosinca 2025. nastavljaju koristiti uslugu do donošenja novog izvršnog rješenja koje će po službenoj dužnosti pokrenuti Hrvatski zavod za socijalni rad. Ako se utvrdi veći broj sati od onoga koji je na snazi, razlika se nadoknađuje na zahtjev korisnika ili njegovog zakonskog zastupnika.
Djeca i osobe s invaliditetom koje ranije nisu mogle podnijeti zahtjev zbog zakonskih ograničenja ostvaruju pravo od 19. prosinca 2025. ako zahtjev podnesu u roku od šest mjeseci od donošenja Uredbe.
I Piletić je naveo da se uredbom ne rješavaju sva pitanja koja su se otvorila odlukom Ustavnog suda ili nejasnoće koje su primijećene u samoj provedbi Zakona pa su u 2026. planirane izmjene Zakona, kao i izmjene pravilnika koji definira cijenu sata s novim listama potrebe.
Preraspodjelom proračuna 235,7 milijuna eura za haubice i tenkove
Donesena je i Odluka o preraspodjeli sredstava u Državnom proračunu za 2025. godinu, kojom osigurava 235,7 milijuna eura za nabavu haubica i tenkova. Odlukom se preraspodjeljuju sredstva u ukupnom iznosu nešto manjim od 250 milijuna eura, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Pritom se Ministarstvu obrane osigurava 235,7 milijuna eura za plaćanje predujma u 2025.godini za nabavu sustava samohodnih haubica CAESAR MK2 na kotačima i s pratećim sredstvima i sustavima, te za nabavu glavnog borbenog tenka Leopard 2A8, simulatora i logističke potpore s produženim jamstvom.
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova preraspodjeljuje se nešto manje od 14 milijuna eura u svrhu doprinosa Republike Hrvatske NATO-ovu Popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu (PURL).
Riječ je o NATO-ovu mehanizmu kojim se koordinira nabava i isporuka obrambene opreme prema stvarnim potrebama Ukrajine.
Dvama odlukama osiguravaju se ukupna izdvajanja od 2,08 posto BDP-a za obranu.
Uplaćeno 1,07 milijardi eura iz NPOO-a
Ministar Primorac ujedno je izvijestio da je u državnu riznicu danas uplaćeno nešto manje od milijardu i sedamdeset milijuna eura, s osnove ispunjavanja svih indikatora povezanih sa sedmom tranšom Nacionalnog plana opravka i otpornosti.
Državno jamstvo za kredit Hrvatskim cestama od 197 milijuna eura
Vlada je dala suglasnost i državno jamstvo za dugoročno kreditno zaduženje Hrvatskim cestama od 197 milijuna eura, radi refinanciranja dvaju klupskih kredita.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da Vlada daje prethodnu suglasnost i državna jamstva za kredit Hrvatske poštanske banke u iznosu od 197 milijuna eura, dodavši kako se radi o refinanciranju koje je povoljnije za Hrvatske ceste i kojim će se nastaviti investicijski ciklus u sljedećim godinama.
Radi se o refinanciranju dugoročnih klupskih kredita iz 2021. i 2023. godine. Konačni rok dospijeća novog kredita je 30. lipnja 2037. godine, uz poček od tri godine.
Izrada Nacionalnog plana za razvoj industrije - strateški iskorak za budućnost Hrvatske
Donesena je i Odluka o pokretanju izrade Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske od 2027. do 2034. godine i pripadajućeg akcijskog plana.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se radi o odluci koja je strateški iskorak za budućnost Hrvatske.
"Naša je dužnost osigurati da hrvatska industrija ne bude samo promatrač nego aktivni sudionik i nositelj razvoja", rekao je Šušnjar.
"To nije samo gospodarska mjera, to je poruka da Hrvatska želi biti samodostatna, otporna i konkurentna", naveo je ministar.
Ujedno će se, kazao je, jačati temelji domaće industrije kako bi se smanjila ovisnost o vanjskim faktorima.
Izmjena odluke o otkupu poslovnih udjela u Uljaniku
Vlada je izmijenila i Odluku za otkup poslovnih udjela u Uljanik Brodogradnji 1856 d.o.o., Pula odnosno odobrila Uljaniku produljenje rokova za povrat zajma Centru za restrukturiranje i prodaju.
Ministarstvo financija zaduženo je da izda suglasnost Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za prolongat kredita za brod Nov. 535 s novim rokom važenja najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Ministar Šušnjar rekao je da je odluka Vlade o otkupu poslovnih udjela i odobravanja zajma CERP-u omogućila očuvanje tvrtke i njezine likvidnosti, kao i zaštitu vrijednosti državnog vlasništva i interesa.
Povećanje trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode postižu se i zdravstveni učinci
Na sjednici je donesena i Uredba kojom od 1. siječnja 2026. godine stupaju na snagu više trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode.
Prema uredbi koju je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, specifična trošarina za 1.000 komada cigareta iznosit će 59,10 eura, proporcionalna trošarina 34 posto od maloprodajne cijene te minimalna trošarina na cigarete u iznosu od 130,60 eura za 1.000 komada cigareta.
Visina trošarine povećava se i za sitno rezani duhan za savijanje cigareta te iznosi 126,90 eura za kilogram, za ostali duhan za pušenje 126,90 eura za kilogram, za cigare 126,90 eura za 1.000 komada i za cigarilose 126,90 eura za 1.000 komada.
Trošarina za e-tekućinu iznosi 0,25 eura za mililitar, za grijani duhanski proizvod 211,30 eura za kilogram i za novi duhanski proizvod 126,90 eura za kilogram.
Osim fiskalnih učinaka, kazao je Primorac, povećanjem trošarina na duhanske prerađevine i duhanske proizvode postižu se i zdravstveni učinci u smislu smanjenja potrošnje tih proizvoda.
Primjena nove uredbe trebala bi prihod državnog proračuna po osnovi trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećati za 129,1 milijun eura u 2026. godini, kaže se u obrazloženju uredbe.
Prihvaćeno Izvješće predsjednika Vlade o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća
Prihvaćeno je i Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća, 18. prosinca 2025., na kojem se raspravljalo o Ukrajini, sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, proširenju Europske unije i reformama, geoekonomiji i konkurentnosti te o Bliskom istoku.
Izvor: Hina/Vlada
