Premijer Plenković: Proračun je održiv i ambiciozan, a prepoznaje potrebe i građana i gospodarstva

Premijer Plenković: Proračun je održiv i ambiciozan, a prepoznaje potrebe i građana i gospodarstva

Govoreći u uvodnom dijelu sjednice Vlade o prijedlogu državnog proračuna za 2024., premijer Plenković poručio je kako je on održiv, uvažava činjenicu da je Hrvatska sada već godinu dana članica europodručja koja odgovorno upravlja javnim financijama, stvara poticajno poslovno okruženje te podiže ulagačku atraktivnost Hrvatske. Dodao je da proračun nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu, za povećanja plaća, za isplate mirovina i socijalnih davanja. Što se tiče štetne konzumacije pića, premijer je apelirao da se o toj temi ne širi panika istaknuvši da iz dosadašnjih nalaza, osim u slučaju pacijenta hospitaliziranog u Rijeci, za sada kod drugih slučajeva nema nikakvih dokaza da se radi o bilo kakvim zdravstvenim poteškoćama na temelju konzumacije određenih pića.

Na početku današnje, 262. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.  Prvenstveno je, zbog ogromnog interesa javnosti, govorio o temi štetne konzumacije pića, izvijestio je da je u Vladi jutros održan sastanak, na kojem su sudjelovali i ministar zdravstva, ministar unutarnjih poslova, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, glavni državni inspektor i predstavnici Centra za vještačenje Ivan Vučetić, o nizu poduzetih radnji i aktivnostima koje nadležna tijela poduzimaju u ovakvim situacijama koje imaju javno zdravstveni karakter.  
Podsjetio je da je Državni inspektorat donio odluku o povlačenju određenih proizvoda kao preventivnu mjeru, dok svi nalazi ne budu dovršeni. Naglasio je kako je bolnički sustav reagirao je pravodobno te je svima koji su prijavili tegobe pružena odgovarajuća medicinska pomoć i provedeni su potrebni nalazi.
 
Apeliramo da se ne širi panika oko štetne konzumacije pića, nadležna tijela nastavit će izvještavati javnost o svim okolnostima
 
S obzirom da je ova tema, kazao je premijer Plenković, izazvala ogroman interes javnosti uputio je ovim putem umirujuću poruku, koju smatra najvažnijom u ovom slučaju.  "Do sada je, od svih ovih slučajeva, a bilo ih je jutros oko 34, 35, samo jedan slučaj zabilježen s težim posljedicama, to jest slučaj u Rijeci, a pacijentu se pruža adekvatna zdravstvena skrb i vjerujemo da će s njim u procesu oporavka sve biti dobro", poručio je premijer.  
Svi drugi koji su prijavili određene tegobe, osim još jednog slučaja hospitalizacije, su pušteni kući i nitko nije ostao na bolničkom liječenju.  
Stoga je apelirao je na sve da se malo smiri situacija te da se ne širi panika jer, iz dosadašnjih nalaza, osim tog slučaja u Rijeci za sad se ne vidi bilo kakav drugi razlog ugroze zdravlja stanovništva. 
Od svih nadležnih tijela zatražio je da nastave komunicirati o ovoj temi i izvještavati javnost o svim okolnostima, ponovno istaknuvši da je zasad samo jedan jedini slučaj, taj u Rijeci, relevantan, dok kod svih drugih nema nikakvih dokaza da se radi o bilo kakvim zdravstvenim poteškoćama na temelju konzumacije određenih pića.
 
Premijer i ministri jučer na aktualnom prijepodnevu pojasnili ključne politike Vlade 
 
Od ostalih tema izdvojio je sjednicu Otočnog vijeća održanu prošlog tjedna u Zadru, na kojoj je predstavljeno sve što je učinjeno za razvoj hrvatskih otoka u proteklih sedam godina, u koji je u tom roku uloženo 3 milijarde eura.  Izdvojio je i obilježavanje blagdana sv. Huberta, zaštitnika lovstva, te obilježavanje Svjetskog dana romskoga jezika.  
Početkom tjedna premijer Plenković posjetio je Azerbajdžan i susreo se s državnim vrhom te zemlje, iz koje Hrvatska uvozi najveći dio nafte, a razgovarali su o sektorskoj energetskoj i gospodarskoj suradnji, ali i o političkoj situaciji i stabilnosti u regiji, prije svega odnosima s Armenijom. 
Jučer je aktualnim prijepodnevom počela nova sjednica Hrvatskoga sabora, a članovi Vlade, kazao je premijer, svojim su odgovorima na zastupnička pitanja hrvatskoj javnosti pojasnili ključne politike Vlade i aktivnosti u ostvarenju strateških ciljeva.  
Nakon toga u Saboru je održana i rasprava o Izvješću o sastancima Europskoga vijeća, koje je zastupnicama i zastupnicima predstavio premijer. 
Ranije ovoga tjedna održana je i telefonska sjednica Vlade, kao i svakog drugog ponedjeljka vezana uz najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, koje su ovoga tjedna ili ostale iste ili se smanjile. 
Radi se o još jednom doprinosu Vlade da ove krizne okolnosti u, prije svega, energetskom sektoru ne utječu na troškove naših građana i gospodarstva, istaknuo je premijer Plenković. Ranije ovoga tjedna ministar financija najavio je da će Hrvatska prvi puta izdati trezorske zapise koji će biti otvoreni i za građane, nakon što je to ranije učinila i s državnim obveznicama. Također, ministar je tada predstavio i pravilnik o neoporezivim primicima, kojim će se omogućiti njihov rast.
 
U Grčkoj u tijeku aktivnosti koje će rezultirati pozitivnim ishodom za naše državljane, molimo za još malo strpljenja
 
Premijer se danas osvrnuo i na hrvatske državljane koji se od kolovoza, nakon navijačkih nereda u Ateni, nalaze u grčkom pritvoru.  
Istaknuvši kako svi itekako razumiju brigu njihovih roditelja, podsjetio je da je država maksimalno angažirana i u stalnom je kontaktu s predstavnicima grčkih vlasti. 
Kazao je da su u tijeku određene aktivnosti na grčkoj strani koje će, prema njegovom dubokom uvjerenju, rezultirati pozitivnim ishodom za hrvatske državljane. 
Zamolio je prije svega roditelje, ali i druge koji o tome brinu, za strpljenje poručivši da hrvatska država uvijek brine o svojim državljanima u bolo kakvoj teškoj situaciji, navodeći kao primjer recentno izvlačenje hrvatskih državljana iz pojasa Gaze, ili pak hrvatske državljane koji su bili zatvoreni u Zambiji. 
Takvi su slučajevi, ustvrdio je, uvijek i prigoda za politizaciju kod nekih u političkom prostoru pa se onda komentira zalaže li se država više za ove ili one državljane, ali poručio je da je briga države kontinuirana i identična u svim tim situacijama. 
Pritom je smatrao važnim spomenuti kako hrvatsku Vladu nitko ništa nije pitao prije nego što se otišlo za Grčku na utakmicu na kojoj je bilo zabranjeno prisustvo gostujućih navijača.
"Neovisno o tome, mi radimo maksimalne napore da pomognemo našim državljanima", zaključio je.
 
Osmi proračun koji ova Vlada predlaže Saboru uporište je za provedbu paketa pomoći, povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja
 
Od točaka s današnje sjednice Vlade kao najvažniju izdvojio je prijedlog državnog proračuna, uz projekcije za 2025. i 2026.  Ovo je osmi proračun, naglasio je, koji ova Vlada predlaže Hrvatskom saboru.  
"On prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana i sadrži one bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da je ovaj proračun socijalno osjetljiv i odražava načelo društvene solidarnosti. 
Proračun, dodao je, nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći građanima i gospodarstvu, za povećanja plaća, za isplate mirovina i za druga socijalna davanja te položaj najranjivijih skupina u hrvatskom društvu jer uključuje i inkluzivni dodatak i doplatak za djecu, kao i daljnja porezna rasterećenja za rast plaća.
 
"Proračun je održiv, uvažava činjenicu da je Hrvatska sada već godinu dana članica europodručja koja odgovorno upravlja javnim financijama, stvara poticajno poslovno okruženje te podiže ulagačku atraktivnost Hrvatske", kazao je premijer. 
Proračun je i ambiciozan, jer je unatoč globalnim neizvjesnostima usmjeren na realizaciju programskih prioriteta u pogledu kvalitetnijih usluga i infrastrukture, uz ulaganja iz europskih fondova te sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 
Kod izrade proračuna, uzeli smo u obzir okolnosti u kojima se nalazimo te potrebu daljnjeg suzbijanja inflacije, dodao je predsjednik Vlade istaknuvši da se sa svim dosadašnjim krizama
 
Nove projekcije rasta BDP-a za 2024. su 2,8%, za 2025. 2,7% posto te za 2026. 2,5%
 
Vlada uspješno nosila i nalazila dobra rješenja, a onda kada je trebalo donosila odluke o rebalansu proračuna. Naglasio je da ovaj proračun, u pogledu reformi, ulaganja i razvoja, osigurava sredstva za nastavak procesa obnove od potresa, nastavlja s reformskim naporima koji su sadržani u Programu Vlade i Nacionalnoj razvojnoj strategiji, nastavlja reformu obrazovanja, reformu zdravstvenoga sustava, provedbu demografskih mjera, jačanje obrambenih sposobnosti i uopće pitanja sigurnosti i zaštite granica te daljnja ulaganja u području zelene i digitalne tranzicije, kao i energetske sigurnosti.  
Uzete su u obzir i nove revidirane procjene realnoga rasta BDP-a te dodatni fiskalni prostor za daljnje povećanje rashoda. 
Nove makroekonomske projekcije realnog rasta BDP-a iznose za 2024. rast BDP od 2,8% , za 2025. rast BDP od 2,7% te 2,5% u 2026.. kazao je premijer.  Strateški prioriteti Vladine fiskalne politike ostaju i dalje isti, a to su:
prvo, trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, podsjetivši da će se u ovoj godini doseći razina od 60,7%, a u idućoj se očekuje da će taj udio ići prema 58%, te drugo, održavanje proračunskog manjka ispod referentne razine od 3% BDP-a.
 
Strateško, učinkovito i tržišno raspolaganje nefinancijskom državnom imovinom
 
Od ostalih točaka s današnje sjednice, izdvojio je Prijedlog zakona o nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske poručivši kako će se njime omogućiti strateško, učinkovito i tržišno raspolaganje nefinancijskom imovinom. Ide se, dodao je, prema daljnjoj funkcionalnoj decentralizaciji, podsjetivši na konstantnu politiku i fiskalne i funkcionalne decentralizacije od prosinca 2016. 
Naime, ovim će se zakonom uvesti daljnja decentralizacija upravljanja nekretninama i pokretninama prema jedinicama regionalne samouprave, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika, prema trgovačkom društvu koji se bave ovim pitanjem te  prema javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode.  "Ovim zakonom će se brže i učinkovitije rješavati imovinskopravni odnosa kad je riječ o državnim nekretninama, a u svrhu ulaganja u razvojne projekte na lokalnoj razini", kazao je premijer Plenković.
 
Paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu
 
Osvrnuo se potom i na paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu. Riječ je o četiri zakona koji se bave ovom temom: Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima, Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakonu o mirovinskim osiguravajućim društvima i Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.  
"Omogućavamo jednokratne isplate u visini od 20% ukupno kapitaliziranih sredstava u II. Stupu.
Predlaže se  izjednačavanje dodatka na mirovinu iz I. stupa u visini od 27% umjesto dosadašnjih 20,25%, što je mjera koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike, a pridonijet će povećanju broja korisnika mirovine koji odabiru kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa", kazao je premijer Plenković.    
Doći će i do administrativnog rasterećenja kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava.  
Izmjene su usmjerene i na poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganja u gospodarstvo i  otvaranje novih radnih mjesta.  
Pružit će se i povećanje financijske pismenosti i fleksibilizacije izbora budućim korisnicima kroz omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine.  
Na kraju je naveo i izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, kazavši kako se one odnose na ugovore o doživotnom uzdržavanju i ugovore o dosmrtnom uzdržavanju kako bi se spriječile zloupotrebe i precizirala zakonska regulacija ove teme kako bi se zaštitila ranjivija strana u tim ugovornim odnosima.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.