U petak, 17. travnja, u rano poslijepodne spušten je vrh sjevernog tornja zagrebačke katedrale, visok 13 i pol metara i težak 30 tona, koji se u potresu 22. ožujka pomaknuo za 15 centimetara, te mu je prijetilo urušavanje. Kontrolirane eksplozije odvojile su ga od od ostatka tornja. Vrh tornja bio je preciznom akcijom odvojen u zraku, a dizalica ga je spustila prema tlu. Akciju je pratilo i nekoliko desetaka Zagrepčana na propisanoj udaljenosti te je nakon uspješnog spuštanja zapljeskalo dizaličaru, alpinistima i inženjerima koji su vrh tornja s križem uspješno prizemljili.
Načelnik Stožera inženjerijske pukovnije Hrvatske vojske Miroslav Car je pred početak akcije izjavio za HRT da su pripadnici Hrvatske vojske izvršili bušenje minskih mikro bušotina i punjenje s eksplozivom i uvezivanjem u mrežu. - Nakon što izvođač radova zaveže gurtne sa sajlama, izvest će se detonacija i kontroliranom eksplozijom sjeverni toranj zagrebačke katedrale će biti odvojen između 72 i 73 reda tornja kako bi se dizalicom što lakše odvojio gornji dio tornja. Količine eksploziva su minimalne, više dana smo provodili ispitivanje i ovdje u krugu katedrale ali i na vojnom poligonu da bismo dobili optimalne količine eksploziva - rekao je Car.
- Danas će sjeverniji toranj sigurno biti uklonjen iako nije jasno točno kada. Jutros je zapadni vjetar smetao alpinistima, sada je eksploziv spreman, djelatnici HV -a su obavili svoji dio posla, diže se velika dizalica i čim naoružanje bude kompletno, kreće se u akciju - objasnio je nešto ranije Damir Foretić, glavni projektant obnove katedrale. Najavio je i da bi samo spuštanje tornja trebalo trajati 15 -tak minuta, jer ostat će uspravan, pa je zbog toga pripremljen ležaj koji će ga prihvatiti i pridržati. DHMZ je poslao podatke o jačini vjetra na visini od 100 metara i prognoza je bila povoljna.Što se tiče eksplozije, Foretić je napomenuo da se radi o vrlo malim nabojima, veličine jedne "Dinamitke".
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala↑b1 , najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.[1] Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske.[2] Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa. Za sadašnji izgled zaslužan je arhitekt Hermann Bollé čija se 94. godišnjica smrti obilježava ove godine, a koji je po nacrtima bečkog graditelja F. Schmidta, vodio plan cjelovite obnove katedrale nakon velikog potresa 1880. godine. Zagrebačku biskupiju osnovao je kralj Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu[4]. Iste je godine, prema hrvatskoj tradiciji, osnovana i katedrala.
O katedrali opširnije https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreba%C4%8Dka_katedrala
