Po(r)uke Davosa 2024 - Temeljni izazov su ubrzane promjene

Ante Gavranović Ante Gavranović

Piše: Ante Gavranović

Iako je prošlo desetak dana od zasjedanja Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, analitičari se ozbiljno bave porukama tog skupa. One su dijelom povoljne, ali i negativne. Kao najveći svjetski rizici, odnosno rizici koji prijete »održivom razvoju« navedeni su širenje dezinformacija, deficit povjerenja i kontrola umjetne inteligencije.

Naime, ovogodišnji je Davos održan na početku potpuno neizvjesne godine po pitanju globalnih geopolitičkih previranja – od nastavka ruske agresije na Ukrajinu, rata u Gazi, incidenata u Crvenom moru koji preusmjeravaju svjetsku kontejnersku trgovinu i već utječu na pad prometa u mediteranskim lukama, poput Rijeke i Trsta – što je dominiralo gotovo svim održanim raspravama i panelima pa je (i) ovogodišnji Davos bio mješavina gospodarskih i sigurnosnih tema.

Pritom je skrenuta i pozornost na činjenicu da će tijekom ove godine gotovo 4 milijarde stanovnika Zemlje izaći na neki oblik izbora – parlamentarne, predsjedničke, lokalne, pokrajinske ili izbore za Europski parlament, što bi moglo povećati količinu i protok dezinformacija i lažnih vijesti. Zanimljivo je da problemi s opskrbom energije, uzrokovani ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedičnim uvođenjem sankcija Rusiji, nisu u vrhu prioritetnih rizika, već je naglasak stavljen na mogućnost recesije i inflacija u SAD-u i Europskoj uniji. Nisu zaobiđene ni klimatske promjene, svojevrsna konstanta među najvećim svjetskim rizicima na koju Svjetski ekonomski forum već desetljećima upozorava.

Europska se unija tako u Davosu suočila s činjenicom da njezina konkurentnost uvelike kaska za SAD-om i Kinom, a u zelenoj politici čak i za zemljama Bliskog istoka, koje ubrzano ulažu velika sredstva u obnovljive izvore energije, iako je u EU-u proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prvi put nadmašila proizvodnju struje iz termoelektrana. Nadalje, Europska unija u Davos je na raspravu donijela i problem uvoza radne snage, s obzirom na to da joj svake godine nedostaje tri i pol milijuna radnika, te s tim povezan i problem migracija.

Na najveći broj otvorenih pitanja Davos nije pružio odgovore. Stručnjaci i analitičari tvrde da Svjetski ekonomski forum ni ove godine nije donio velike novosti ili rješenja nekih od gorućih svjetskih problema. Istraživanje koje se svake godine provodi uoči godišnjeg sastanka u Davosu, a u kojemu je sudjelovalo više od 60 vodećih svjetskih ekonomista, pokazalo je da se globalna ekonomija suočava s godinom slabih izgleda za rast i neizvjesnosti koja proizlazi iz geopolitičkih sukoba, teških uvjeta financiranja i razornog utjecaja umjetne inteligencije. Otprilike 56 posto anketiranih očekuje da će ukupni globalni ekonomski uvjeti ove godine oslabjeti, uz visok stupanj regionalnih razlika. Dok većina predviđa umjeren ili jači rast u Kini i Sjedinjenim Državama, postoji širok konsenzus da će Europa ostvariti samo slab ili vrlo slab rast.

Kako do pokretanja globalnog rasta?

U studiji koju je objavio Svjetski ekonomski forum o »kvaliteti« ekonomskog rasta u 107 ekonomija, zaključuje se da većina zemalja raste na načine koji nisu ni ekološki održivi, ni socijalno inkluzivni, a generalna direktorica WEF-a Saadia Zahidi smatra da će »ponovno pokretanje globalnog rasta biti od suštinskog značaja za rješavanje ključnih izazova, ali sam rast neće biti dovoljan«. Svjetski ekonomski forum je stoga priopćio da pokreće kampanju za definiranje novog pristupa rastu i pomoć kreatorima politika kako bi ga uravnotežili s društvenim, ekološkim i drugim prioritetima, i to je jedna od rijetkih konkretnih poruka ovogodišnjeg Davosa.

 Povratak povjerenja?

Najistaknutiji predstavnici poslovnog svijeta, vlada, civilnog društva, medija i akademske zajednice okupili su se na ovogodišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma kako bi se usredotočili na temeljna načela koja pokreću povjerenje. Za poslovni svijet je faktor povjerenja izrazito važan. Ipak, unatoč geopolitičkoj i gospodarskoj neizvjesnosti, globalni poslovni čelnici odlaze iz Davosa s opreznim optimizmom u pogledu 2024. Zašto? Dok izazovi i iznenađenja ostaju neizbježni, mogućnosti ima u izobilju.

Ipak, neka su pitanja zahtijevala više pozornosti od očekivanog. Umjetna inteligencija (AI) nedvojbeno je bila u središtu pozornosti, ali oprez oko gospodarskog rasta, geopolitike, održivosti i talenta prevladavali su tijekom sastanka. Pritom je jasno istaknuta međusobno povezana priroda svih tih događaja i neodoljiv osjećaj da se "sve događa odjednom". Znamo da su promjene stalne. Ali brzina se povećala, a poremećaj – i transformacija – koji doživljavamo temeljni su. Analitičari ukazuju na tri područja koja se preklapaju i koja će zahtijevati dodatnu pozornost u godini koja je pred nama.

Suočavanje s promjenama posvuda odjednom

Osjećaj promjene posvuda odjednom nedvojbeno je potaknut umjetnom inteligencijom. Međunarodni monetarni fond objavio je brojke prema kojima će umjetna inteligencija utjecati na 40% broja radnih mjesta na globalnoj razini. Izvršni direktor Microsofta predviđa da će 2024. biti godina u kojoj će organizacije proširiti AI, dajući ljudima inteligenciju na dohvat ruke. Stav konzultantske grupe Ernst & Young (EY) je da će se tempo transformacije u 2024. snažno ubrzati. Za organizacije to znači uvođenje načela odgovorne umjetne inteligencije koja pokrivaju kritična pitanja kao što su odgovornost, sigurnost i transparentnost – i pružanje dovoljnog ljudskog nadzora.

Geopolitika i rizik daljnje fragmentarnosti

Ovogodišnji sastanak održan je usred eskalacije geopolitičkih napetosti i razornih globalnih sukoba, i nije bilo zanemarivanja te stvarnosti. Svjetski su čelnici u Davosu naglasili rizik daljnje fragmentiranosti i potrebu za suradnjom. Takve izjave podupiru nastojanja poslovnog svijeta da u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti pronađu mehanizme određene zaštite. Jasno je da će ove, ali napose u godinama koje dolaze biti potrebna dinamičnija strateška procjena rizika. Tijekom prošle godine, 99% anketiranih izvršnih direktora EY-a reklo je da geopolitički rizici utječu na njihovo donošenje odluka; 40% odgađa planirane investicije, a 37% ih je potpuno zaustavilo planirane investicije. Bez rješenja za trenutne sukobe na vidiku, ovo će se sigurno nastaviti.

Geopolitička pitanja koja će izazvati globalnu poslovnu strategiju nisu samo pitanja koja se temelje na zemlji, već ukazuju na veće makro strateške promjene kao što su politika oceana, geopolitika umjetne inteligencije i natjecanje za robu. Štoviše, na razini zemlje, 50% globalne populacije i 60% svjetskog BDP-a glasat će na izborima za vodstvo u sljedećoj godini. Ovaj fenomen neizbježno će dovesti do promjena u političkom, gospodarskom i regulatornom okruženju diljem svijeta. Sveobuhvatan pristup transformaciji je najučinkovitiji. Četiri bitna elementa za uspjeh transformacije - volja, vještina, strogost i opseg - mogli bi liderima dati bolju priliku da nadmaše konkurenciju u vrijeme stalnih poremećaja i promjena.

Za poslovni svijet je važno kako transformacijom steći i održati konkurentsku prednost. Poslovni lideri moraju se usredotočiti na spajanje vrhunskih talenata s najvažnijim ulogama u organizaciji poslovanja. U mnogim organizacijama između 20 i 30 posto kritičnih uloga nisu popunjene najprikladnijim ljudima. Zapošljavanje temeljeno na vještinama moglo bi pomoći organizacijama u pristupu novim bazenima talenata. Istaknuto je da najbolji izvršni direktori ostavljaju organizacije u boljem stanju i na boljem mjestu nego što su ih zatekli. Samozadovoljstvo je čest izazov za izvršne direktore, ali ne mora biti. Glavni izvršni direktori s najboljim učinkom stvaraju doista prepoznatljivu vrijednost

 Davosom je dominirala i tema razvoja umjetne inteligencije, a primijećeno je da umjetna inteligencija nema isti utjecaj u razvijenim i nerazvijenim ekonomijama – dok je 94 posto ispitanika očekivalo da će umjetna inteligencija značajno povećati produktivnost u ekonomijama s visokim dohotkom u idućih pet godina, samo 53 posto predviđa isto za ekonomije s niskim dohotkom.

Elitistički forum globalizacije

 Protivnici globalističkih tendencija u svjetskom gospodarstvu  i dalje smatraju da je skup najmoćnijih ljudi u svijetu elitistički debatni klub za daljnje pomake u globalnim stremljenjima. Uporište pronalaze u činjenici da
 se u Davosu stvara plan globalne elite za kontrolu nad svijetom zbog sve očitijih pokazatelja da se globalna nejednakost povećava, pa nevladina organizacija Oxfam tako upozorava da od 2020. imovina milijardera raste za 2,7 milijardi američkih dolara na dan, dok je inflacija istodobno progutala dio plaća za najmanje 1,7 milijardi radnika širom svijeta.

 

 

DP 2024 - DRELE

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.