Zdravstvene ozljede uzrokovane genetskim cijepljenjem već su iznimno ozbiljne i krajnje je vrijeme da zemlje i relevantne organizacije zajednički poduzmu konkretne korake kako bi identificirali rizike te ih kontrolirali i riješili.
Značajan broj znanstvenih radova (neki su citirani na kraju teksta) ukazuju na potencijalnu opasnost primjene transfuzije krvi dobivene od osoba koje su primile tzv. cjepiva protiv covida. Također, velik broj ljudi svjestan je opasnosti i postavlja pitanja o sigurnosti primjene krvi svojim doktorima koji uglavnom nisu spremni dati suvisle odgovore. Njima (doktorima) je znatno lakše reći ono što trenutno transfuziologija ističe – krv za transfuziju prikupljena od cijepljenih osoba je sigurna. Preuzimanje ovakvih stavova moglo bi se tim istim liječnicima „obiti o glavu“ u budućnosti. Može se, naime, dogoditi ono što im se dogodilo nedavno proglašenjem Europskog suda pravde tj. da se jedinim krivcima posljedica tzv. cijepljenja proglase doktori koji su davali injekcije (a ne niti proizvođači, niti mediji, niti političari). Iz tih razloga, a prije svega iz razloga sigurnosti, donosim ovaj tekst objavljen u SAD koji sažima potencijalne mogućnosti koje treba imati u vidu prije primjene transfuzije krvi cijepljenih soba. Gotovo je nevjerojatno da se u Hrvatskoj trenutno, barem javno, ne diferencira krv necijepljenih i cijepljenih davalaca.
Transfuzija sama po sebi još uvijek je neophodna metoda za spašavanje života nekih pacijenata, iako je ona ujedno i odraz primitivne medicine i jedan od rudimenata koji u nekoj medicini budućnosti treba što prije nadomjestiti drugim, za sada još uvijek nepoznatim postupcima. Upravo iz tog razloga što je sam postupak transfuzije u biti primitivan, moraju se provesti iscrpne zaštitne mjere poput onih kao što su testiranja na patogene. Sjetimo se u prošlosti koliki su otpori upravo liječnika bili uvođenju tih metoda provjere.
Kontaminirana krv također može predstavljati druge ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući slijedeće:
Smanjenu imunološku funkciju među primateljima krvi. Pokazalo se da što ste više doza "cjepiva" protiv covida primili, veća je vjerojatnost da ćete patiti od budućih infekcija, bilo SARS-CoV-2 ili drugim virusima. Darivanje krvi od ljudi koji su primili nekoliko doza modRNA injekcija možda neće pružiti odgovarajući imunitet protiv uobičajenih infekcija, što će rezultirati subkliničkim infekcijama i bolestima kod primatelja.
Stvaranje krvnih ugrušaka i amiloidnih nakupina. Ako imunološki sustav primatelja krvi nije dovoljno jak da neutralizira šiljak protein, mogu se također formirati krvni ugrušci i amiloidne nakupine.
Kronična upala. Dugotrajno izlaganje antigenima iz injekcija covida-19 može potaknuti stvaranje IgG4 protutijela, što rezultira kroničnom upalom i imunološkom disfunkcijom. IgG4 protutijela često su povezana s kroničnom izloženošću antigenima, kao što su one koje se vide kod perzistentnih infekcija, određenih vrsta raka i produljene izloženosti alergenima. IgG4 protutijela također su povezana s jedinstvenim stanjem poznatim kao bolesti povezane s IgG4, fibro--upalnim stanjem koje karakteriziraju otekline ili mase u zahvaćenim organima.
Rizik od autoimunih bolesti
Znanstvenici izražavaju i zabrinutost zbog mogućnosti da kontaminirana krv uzrokuje autoimune bolesti kod primatelja. Nedavna istraživanja otkrila su da pseudouridilacija RNK, proces u kojem se uracil zamjenjuje sintetičkim metilpseudouridinom, može uzrokovati pomicanje okvira, u osnovi grešku u dekodiranju, što može potaknuti proizvodnju aberantnih, mutiranih proteina.
Protutijela koja se razvijaju kao rezultat mogu, zauzvrat, pokrenuti neželjene imunološke reakcije. Uz to, lipidne nanočestice, ključna komponenta injekcija protiv covida, identificirane su kao vrlo upalne i imaju jače adjuvantno djelovanje u usporedbi s tradicionalnim adjuvansima cjepiva, što dodatno povećava rizik od autoimunog odgovora.
Još nije jasno hoće li se dio pseudouridinirane mRNA za protein šiljka prevoditi u drugi protein nepoznate funkcije kod primatelja cjepiva. Ako su ti proteini također patogeni, u budućnosti će možda biti potrebno dodatno testiranje za takve proteine kao rezultante pomaka okvira.
Čak i ako protein pomaka okvira nije toksičan, mora biti stran tijelu i mogao bi uzrokovati autoimunu bolest. Osim toga, sami LNP-ovi (od engl. lipid-based nanoparticles) mogu biti upalne tvari.
Dakle, iako nije jasno koji je uzročnik autoimune bolesti, veliki broj prijavljenih slučajeva autoimune bolesti nakon genetskog cijepljenja izuzetno je zabrinjavajući. Sam mehanizam genskih cjepiva koji tjera vlastite stanice da proizvode antigene patogena nosi rizik od indukcije autoimunih bolesti, što se ne može u potpunosti izbjeći čak ni ako se koristi tehnologija pseudouridilacije mRNA. U tom kontekstu, pojedinci s pozitivnim krvnim testom na protein šiljka možda će trebati obaviti razgovore i dodatne testove za pokazatelje autoimune bolesti. U svakom slučaju posebno je važno razviti testove i uspostaviti uvjete za medicinsku skrb u očekivanju ovih situacija.
Prijedlozi za postupak prikupljanja krvi
Znanstvenici iznose nekoliko konkretnih prijedloga za upravljanje prikupljanjem krvi i krvnih proizvoda od pojedinaca koji su primili genetska "cjepiva". S obzirom na niz abnormalnosti povezanih s krvlju uočenih nakon injekcije, istraživači tvrde da su rigorozne mjere predostrožnosti u manipuliranju krvlju i praksi transfuzije sada postale nužnost.
Ključni dio prijedloga uključuje provođenje detaljnih razgovora s potencijalnim darivateljima krvi. Ti bi razgovori trebali dati uvid u njihov status cijepljenja, broj primljenih doza, njihovu povijest infekcije covidom-19 i sve simptome koje bi mogli imati, a koji bi mogli ukazivati na stanja poput sindroma nakon cijepljenja, dugi covid ili druge komplikacije.
Istraživači također preporučuju razdoblja odgode za krv prikupljenu od primatelja injekcije covida – 48 sati za injekcije mRNA i šest tjedana za primatelje AstraZeneca DNA injekcije. Također se predlaže niz testova kako bi se osigurala sigurnost prikupljene krvi, uključujući:
- Masenu spektrometriju za mjerenje sadržaja šiljastih proteina, PCR za otkrivanje prisutnosti mRNA i DNA šiljastih proteina
- Testiranje markera povezanih s autoimunim poremećajima, enzimska imunoanaliza (ELISA)
- Imunofenotipizacija uzorka u kombinaciji s proteomikom za otkrivanje i kvantificiranje proteina šiljka i njegove mRNA. Znanstvenici također napominju da se politike i procedure moraju stalno revidirati kako se otkrivaju novi rizici i problemi s krvnim produktima dobivenim od primatelja injekcije mRNA i DNA.
Osiguravanje postojećih krvnih proizvoda
Kako bi se osigurala kvaliteta krvnih proizvoda, metode za kvantificiranje potencijalnih kontaminanata moraju se razviti i primijeniti što je prije moguće.
Slijedeće kritično pitanje koje se mora riješiti je trenutačni nedostatak pouzdanih metoda za uklanjanje šiljastih proteina ili modificirane RNA iz krvnih proizvoda. S obzirom na potencijalnu postojanost, nisku topljivost, otpornost na toplinu i otpornost na zračenje ovih komponenti, trenutne metodologije nisu prikladne. Jedino rješenje je odbacivanje svih krvnih proizvoda za koje se utvrdi da sadrže te kontaminante dok se ne uspostave učinkovite tehnike uklanjanja.
Osim toga, istraživači pozivaju na široko testiranje i injektiranih i neinjektiranih proteina kako bi se procijenio potencijalni prijenos šiljastih proteina kroz egzosome. Egzosomi su minijaturne izvanstanične tvorbe koje luče različiti tipovi stanica. Glavna funkcija egzosoma je prijenos kritičnih informacija o staničnoj komunikaciji od jedne stanice do druge. Treba imati na umu slijedeće činjenice: Kada su egzosomi prikupljeni od primatelja cjepiva primijenjeni na miševe koji nisu bili cijepljeni genetskim cjepivom, prenio se protein šiljaka. Stoga se ne može poreći da se taj protein i njegovi modificirani geni mogu prenijeti kroz egzosome. Iz tog razloga, predlaže se da se u početku provede potpuno testiranje, bez obzira na status genetskog cijepljenja, te da se provede kohortna studija kako bi se brzo dobila potpuna slika. Ne može se isključiti da čak i oni koji nisu cijepljeni genetskim cjepivom, ali su dugo bolovali od covida, mogu imati rezidualne šiljaste proteine ili fibrinske mikrotrombe u svojim tijelima, pa bi bilo preporučljivo provesti isto testiranje i praćenje kao i za primatelje genetskog cjepiva.
Prisutnost ili odsutnost i količina anti-nukleokapsidnih antitijela, kao i izotipovi antitijela mogu biti pokazatelj(i) u razlikovanju je li uzrok genetsko cijepljenje ili dugi covid. U svakom slučaju, očekuje se da će ove kohortne studije pomoći u određivanju graničnih vrijednosti za razine šiljastih proteina i drugih tvari u krvi kako bi se utvrdila sigurnost krvnih proizvoda.
Faksova i sur. proveli su veliku kohortnu studiju na 99 milijuna ljudi korištenjem multinacionalne Global Vaccine Data NetworkTM (GVDN®) i otkrili značajno povećan rizik od miokarditisa, perikarditisa, Guillain-Barreovog sindroma i tromboze cerebralnog venskog sinusa kod primatelja genetskog cjepiva.
Osiguravanje sljedivosti krvnih proizvoda i uspostavljanje rigoroznog pravnog i regulatornog okvira za upravljanje bezbrojnim problemima koji proizlaze iz upotrebe krvnih proizvoda dobivenih od pojedinaca ubrizganih covidom također su važni. To uključuje stvaranje sustava za registraciju svih potencijalnih darivatelja, osiguravanje sljedivosti krvnih proizvoda i provođenje studija ishoda primatelja.
Poziv na pauzu
Poziv na pauzu podrazumijeva procjenu rizika i dobrobiti genetskih cjepiva za sigurniju budućnost. U zaključku, možemo reći da ako nastavimo koristiti platforme temeljene na mRNA-LPN kao i ako zamijenimo konvencionalna cjepiva ili stvorimo nova, tada će se rizici za našu krv i opskrbu koštane srži dodatno povećati. "Utjecaj ovih genetskih cjepiva na krvne produkte i stvarna šteta uzrokovana njima trenutno su nepoznati".
Stoga, kako bismo izbjegli ove rizike i spriječili daljnje širenje kontaminacije krvi i kompliciranje situacije, snažno zahtijevamo da se kampanja cijepljenja koja koristi genetska cjepiva obustavi i da se procjena štete i koristi provede što je prije moguće.
Izvori: Jeff Dornik Substack March 22, 2024; Stat Pearls IgG4-Related Disease; Vaccine 2022 ;Sep 22;40(40):5798-5805; Autoimmunity 2023 Dec;56(1):2259123
